U današnjem članku želimo vam otkriti namirnice koje nisu dobre za naš organizam a redovno ih jedemo.Mnogi proizvodi koji se nalaze na policama trgovina izgledaju privlačno i jednostavno za pripremu, ali kriju sastojke koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.
Ljudi često posegnu za pomfritom, hrenovkama ili sličnim industrijskim namirnicama ne razmišljajući o njihovom sastavu. Takvi proizvodi se prave od mesa najniže kvalitete, često s dodatkom različitih aditiva i konzervansa. Problem nije samo u lošem nutritivnom sastavu, već i u prisutnosti supstanci koje se povezuju s razvojem različitih bolesti. Još jedan rizik predstavljaju mikrotalasne pećnice, koje iako široko korištene, mogu promijeniti strukturu hrane i stvoriti kancerogene spojeve, dok su u nekim zemljama čak i zabranjene.
Veliki broj ljudi svakodnevno koristi gotove suplemente i instant supe jer nude brzinu i praktičnost. Ipak, iza te jednostavnosti kriju se štetne tvari koje u organizmu izazivaju dugoročne posljedice. Proizvodi poput kobasica, hrenovki, pašteta ili čipsa često sadrže mononatrijev glutamat (E621), aditiv poznat po tome što može štetno djelovati na mozak, srce i opće zdravlje. Upravo zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost ograničavanja konzumacije ovakvih namirnica.
Jedan od najčešćih proizvoda koji zavara potrošače jeste pašteta. Iako djeluje praktično i ukusno, zapravo se proizvodi od najjeftinijeg mesa i nusproizvoda poput kože, kostiju i hrskavice. Više od polovine njenog sastava čini voda, a dodatno se ubacuju masti, škrob, začini i različiti emulgatori. Poseban problem je velika količina soli, koja u probavnom sistemu može izazvati brojne smetnje. Ipak, to ne znači da je pašteta potpuno zabranjena. Ako se pripremi kod kuće, uz kvalitetne sastojke, može biti znatno zdravija alternativa.
- Na spisku štetnih namirnica nalazi se i margarin. Na prvi pogled djeluje kao jednostavan namaz, ali iza njega stoji složen proces prerade. Radi se od biljnih ulja koja prolaze hemijsku obradu, a visoke temperature uništavaju vitamine i antioksidante. Time nastaju slobodni radikali koji oštećuju ćelije i povećavaju rizik od bolesti, uključujući i rak. Umjesto margarina, stručnjaci preporučuju maslac, koji je prirodniji i nutritivno bogatiji proizvod.
Slična situacija je i sa kriškama sira koje se često koriste zbog praktičnosti. Iako izgledaju kao sir, one su zapravo kombinacija ostataka iz procesa proizvodnje, vode, masti, emulgatora i umjetnih boja. Samo polovina sadržaja je pravi sir, dok ostatak čine dodaci koji mu daju privlačan izgled i teksturu. Ove kriške sadrže dvostruko više soli nego obični sir, što može negativno utjecati na krvni pritisak, a također sadrže i više masti nego drugi mliječni proizvodi.
Naizgled bezazlen zalogaj predstavljaju kokice, posebno popularne u verziji za mikrotalasnu pećnicu. Međutim, ovdje se krije ozbiljan problem. U pakovanim kokicama nalaze se hemikalije povezane s povećanim rizikom od karcinoma, smanjenjem plodnosti i oštećenjem bubrega. Osim toga, sadrže umjetne arome i transmasne kiseline koje mogu izazvati glavobolju, mučninu i druge smetnje. Zato nutricionisti preporučuju da se kokice prave na klasičan način, bez dodataka i hemijskih aroma, jer tako mogu biti siguran i zdraviji izbor.
- Poseban primjer nezdrave namirnice je hot dog, popularan u mnogim kulturama. Ipak, ono što se krije iza ovog proizvoda rijetko ko zna u potpunosti. Hot dog se pravi od najlošijih dijelova mesa, uključujući kožu, nokte, vene, hrskavicu i druga tkiva koja se inače ne koriste u prehrani. Osim toga, sadrži soju, skrob, umjetne boje, konzervanse i velike količine soli. Upravo zbog takvog sastava, ovaj proizvod se smatra posebno opasnim za zdravlje. Kao bolja alternativa mogu poslužiti domaće kobasice napravljene od provjerenog mesa i začina, gdje se zna porijeklo i kvalitet sastojaka.
Svi navedeni primjeri ukazuju na to koliko je prehrambena industrija sklona korištenju sastojaka koji produžavaju rok trajanja i poboljšavaju izgled hrane, ali istovremeno štete ljudskom organizmu. Konzumiranje takvih namirnica može dovesti do niza zdravstvenih problema, od probavnih tegoba do ozbiljnih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja i karcinoma. Zato je važno da ljudi razviju svijest o onome što svakodnevno unose u organizam i da biraju prirodnije i manje obrađene proizvode.
Na kraju, ne radi se o tome da sve navedene namirnice treba potpuno isključiti iz života, već da se razmišlja o učestalosti njihove upotrebe. Ako se odlučimo za domaće varijante poput domaće paštete, prirodnog maslaca, sira bez aditiva ili kokica pripremljenih na klasičan način, možemo uživati u ukusu bez ugrožavanja zdravlja. Najvažnije je da se prilikom kupovine obraća pažnja na deklaracije, jer upravo one otkrivaju što se zaista nalazi u proizvodu. Time čuvamo ne samo svoje zdravlje nego i kvalitet života na duge staze.